ZELINGRAD

Index · Položaj · Povijest · Istraživanja · Financiranje projekata
Novosti i zanimljivosti · Klub prijatelja Zelingrada · Foto galerija · Kontakt
 · Muzej Sveti Ivan Zelina · 

ZELINGRAD KROZ POVIJEST

1295.

Ivan, sin palatina Dionizija (koji je nekada bio i veliki župan moravečki) daruje zemlju Nespeš Pavlu i sinu njegova brata Fabijanu za njihova vjerna služenja. Međaši zemlje Nespeš su, među ostalima, ljudi iz Drenove, ljudi iz Psarjeva Gornjeg i Psarjeva Donjeg te knez Pavao Čurkan, « comite castellano de Zelina». Prvi spomen Zelingrada.

1326.

Kralj Karlo za zasluge daruje magistru Nikoli Ludbreškom sve kmetove i sve zemlje kastruma koje se nalaze u Glavnici i Moravču. Među ostalima posjedima kralj Karlo daruje magistru Nikoli i kastrum Zelingrad.

1397.

Fabijan Bičkele, pristaša kralja Sigismunda je vlasnik Zelingrada.

1398.

Magistar Fabijan Bičkele, vlasnik grada Zeline izjavljuje pred Zagrebačkim kaptolom da poziva sve ljude slobodnog staleža neka se nasele na pustim mjestima njegova posjeda koji se nalazi uz rijeku Zelinu, a s gornje strane Četvrtkovca. Svima koji se nasele daje slobodu od dvadeset godina te ih u tom roku neće tražiti ništa drugo osim triju službi i kraljevskih poreza i daća. Nakon proteka 20 godina nasljednici će sačuvati istu slobodu kao njegov Četvrtkovec i ljudi koji u njemu borave.

1415.

(ili početak 1416.)

Zelingrad je teško stradao u požaru. Grad je u vlasništvu obitelji Bičkele, a nakon požara se obnavlja.

1460.

Vlasnici Zelingrada: Ladislav, Ivan i Pavao Bičkele izvršili su pljačku na posjedu Benediktova sina u Glavnici. Vino su oteli, a kuću uništili. Zapis o izvršenoj pljački sastavio je Ivan Ade od Svetog Duha, župan Zagrebačke županije.

1472.

U Zagrebu kod "pisanog mosta" izbio je oružani sukob između Stjepana Bičkelea od Zelingrada i ljudi zagrebačkog biskupa. Tom prilikom Stjepan Bičkele teško je stradao te se od te godine više ne spominje.

1490.

U Zelingrad su noću ušli vojnici kralja Maksimilijana Habsburškog te je u borbi s njima Ladislav Bičkele bio ubijen. Većina ljudi u Zelingradu je pobijena, grad je opljačkan i djelomično spaljen. Nakon smrti Ladislava Bičkelea kralj Vladislav II. daje Zelingrad u vlasništvo obitelji Zapolja.

1494.

Vlasnik Zelingrada je Stjepan Zapolja.

1499.

Nakon smrti Stjepana grad nasljeđuje njegov sin Ivan Zapolja.

1531.

Ivan Zapolja, protukralj Ferdinanda Habsburškog daruje Zelingrad Petru Palffyju, nećaku zagrebačkog biskupa Šimuna Erdödyja.

1534.

Ivan Kaštelanović prosvjeduje pred Zagrebačkim kaptolom protiv uvođenja Petra Erdödyja u posjed grada Zeline. Kaštelanović je smatrao da on ima pravo na grad Zelinu budući mu ga je obećao kralj Ferdinand Habsburški.

1535.

Pred Zagrebačkim kaptolom zagrebački biskup Šimun, Petar Palffy od Zeline i Ivan Tompa od Erdeda prodaju kastrum Zelinu za 3 500 zlatnih forinti bivšem podbanu Pavlu Kerečeniju od Kanyafölde i njegovim sinovima Mihajlu, Ladislavu, Andriji, Ljudevitu, Ivanu i Matiji.

1535.

Izvršeno je utvrđivanje Zelingrada kojom prilikom je ugrađen kamen sa zapisom kaštelana Georgiusa Kerhena.

1545.

Na Zelingradu se pohranjuju spisi Čazmanskog kaptola

1635.

Zelingrad se prvi put spominje kao ruševina, «in diruto castro Zelina».

1640.

Vlasnik Zelingrada Kerečenji oporučno ostavlja utvrđeni grad Zelinu, odnosno njegove ruševine, Tomi Mikuluću i Gabrijelu Crnkoviću.


VLASNICI ZELINGRADA

Ivan, sin palatina Dionizija, de genere Pecz – na Zelingradu se spominje kaštelan Čurkan (1295. godine)

 

Nikola Ludbreški – nećak palatina Dionizija (1326. godine)

Fabijan Bičkele (Byczkele) (1397. godine)

Ladislav, Ivan, Pavao Bičkele (Byczkele) (1460. godine)

Stjepan Zapolja (Zapolya) (1494. godine)

Ivan Zapolja (Zapolya) (1499. godine)

Ivan Kaštelanović (Kastellanfy) - polaže pravo na Zelingrad ali nikad nije ušao u posjed grada (1534. godine)

Petar Palffy – nećak zagrebačkog biskupa Šimuna Erdedija (Erdödy) (1534. godine)

Pavle Kerečenji od Kanyafölde (Kerecheny) (1535. godine)

Mihajlo i Ladislav Kerečenji (Kerecheny) (1537. godine)

 

 

Tomo Mikulić od Brokunjevca (1640. godine)

 

Gabrijel Crnković (Chernkoczy) (1640. godine)

Obitelj Fodrocy (1640. godine)

 

 

2006(c) Muzej Sveti Ivan Zelina